Administrativni dokument

Naziv: 
Replika Dušanovog zakonika
Tip jezika kulturnog dobra: 
Slovenski
Oblast: 
Administrativni dokument
Epoha: 
Srednji vek
Godina nastanka dokumenta: 
2016
Materijal: 
Papir
Opis: 
Dušanov zakonik (u starim prepisima se naziva Zakon blagovjernago cara Stefana) je, uz Zakonopravilo Svetog Save, najvažniji zakon (ustav) srednjovekovne Srbije. Donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika, održanom na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju, i dopunjen je na saboru održanom 31. avgusta 1354. godine u Seru. Zakon je usvojen sa ciljem da se srpska država uredi propisima koji bi važili za celo carstvo i podjednako za sve podanike.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Istorijat: 
Dušanov Zakonik je urađen na temeljima Zakonopravila. U nekim članovima Stefan Dušan direktno upućuje na Zakonopravilo (članovi 6, 8, 11, 101, 109 i 196). Jedna trećina Zakonika je urađena po ugledu na odgovarajuće propise vizantijskog prava. Velika je sličnost članova 171 i 172 Zakonika (koji propisuju nezavisnost sudstva) sa delovima iz vizantijskog zbornika Vasilike (knjiga VII, 1, 16-17), koje su bile vizantijska prerada Justinijanovog zbornika. Prvih 38 članova posvećeno je crkvi, zatim slede odredbe koje se odnose na povlastice vlastele i slobodnih ljudi i njihove dužnosti, a potom odredbe koje govore o obavezama zavisnog stanovništva, sebara (kmetovi i zemljoradnici). U nastavku dolaze odredbe o sudstvu, o kaznama za različite vrste krivičnih i drugih prestupa. Dušanov zakonik je sadržao 201 član (prema izdanju Stojana Novakovića iz 1898. godine), ali se, u zavisnosti od sačuvanog prepisa, sastoji od 135 do 201 člana. Zakonik sačinjava jedinstvenu pravnu celinu zajedno sa dva vizantijska pravna akta: Zakon cara Justinijana (Justinijanov zbornik) i skraćena Sintagma Matije Vlastara. Rad na Zakoniku je započet odmah posle krunisanja Dušana za cara Srba i Grka (u originalu: car Srbljem i Grkom) 1346. godine. U samom nazivu svoje titule car Dušan je istakao svoju nameru da bude naslednik Vizantijskih careva, a Srpsko carstvo je trebalo da nasledi Vizantijsko carstvo. Srbija je preko Zakonopravila Svetog Save već 130 godina primenjivala rimsko-vizantijsko pravo, a Dušanov zakonik je predstavljao potpuno ujedinjenje srpskog i vizantijskog pravnog poretka u čitavoj državi. Car Dušan je želeo da sa jedne strane Zakonikom ojača centralnu vlast i učvrsti državu, a sa druge strane da obuzda zahteve srpske velike vlastele, koja se u doba njegovih osvajanja prekomerno osilila i svojim decentralizmom slabila državnu vlast. Detaljno su uređena prava i obaveze pojedinih staleža, kao i odnosi među staležima, da bi se na taj način uveo red u državi. Pored propisa kojima je uređivao položaj srpske crkve i vlastele, Zakonik je sadržao i propise bračnog prava, građanskopravne i krivičnopravne propise, kao i pravila sudskog postupka. S obzirom na širinu oblasti društvenih odnosa koje je uređivao, Zakonik se može smatrati za ustav srednjovekovne Srbije. Nema podataka o reagovanju srpske velike vlastele i o njenom mogućem protivljenju ovom Zakoniku. U svakom slučaju, situacija u Srbiji se razlikovala od situacije u Češkoj u isto vreme. Tamo se vlastela otvoreno i uspešno suprotstavila zakonodavnom pokušaju Karla IV. Odlučan otpor češke velike vlastele (panova) sprečio je da Majestas Karolina bude usvojena u Sejmu. Iako je Dušan ubrzo posle proglašenja Zakonika umro (1355), a srpska država uskoro došla pod Osmansko carstvo (1459), Dušanov zakonik je i dalje u narodu živeo, što najbolje dokazuju mnogi prepisi tog pravnog spomenika sve do 18. veka. Original Dušanovog zakonika nije sačuvan, ali postoji preko 20 prepisa. Najstariji prepis (verovatno najbliži originalu) potiče iz Struge (14. vek). Posle njega sledi prepis iz Prizrena (15. vek), koji je najpoznatiji, a zatim niz kasnijih prepisa koji se sadržinom udaljavaju od starijih. Zakonik će biti upamćen kao vrhovni pravni akt koji je srednjovekovnu Srbiju uspostavio kao pravnu državu.
Država nastanka kulturnog dobra: 
Republika Srbija
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Hadžijska gramata
Oblast: 
Administrativni dokument
Veroispovest: 
Pravoslavna veroispovest
Godina nastanka dokumenta: 
2015
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Reč HADžI ušla je u našu osveštanu tradiciju i narodni život iz jezika jednovernog i bratskog naroda. Koren ove reči je u grčkoj reči αγιοσ (agios), što znači svet, ali ne označava svetitelja, već čoveka koji je, blagoslovom Božjim, otišao na poklonjenje najvećoj svetinji hrišćana – Grobu Gospodnjem, čime se uvrstio među ljude osobite posvećenosti i privrženosti svojoj veri u Bogočoveka Hristosa. Pismenu potvrdu svog pokloništva, dokaz da je ispunio sve ono što je, sveto i čestito bilo i milome Bogu pristupačno, u svom nesvakidašnjem i nesvakogodišnjem podvigu poklonjenja najvećim svetinjama vere Hristosove, hadžija dobija izobraženo gramatom (poveljom) koju izdaju crkvene vlasti Jerusalimske Patrijaršije. Gramatu potpisuje Njegovo Blaženstvo Patrijarh Jerusalimski. Nekada davno je važilo pravilo da se hadžijska gramata dobija ako se do Jerusalima ide peške, međutim, danas će i oni koji do mesta Hristove golgote i vaznesenja krenu avionom, takođe, dobiti Gramatu Jerusalimske patrijaršije. Kao da se time poručuje kako je volja za hadžilukom važnija od forme.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Statut
Tip jezika kulturnog dobra: 
Ugrofinski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1871
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Arhivski dokument je Statut Srpske narodne štamparije.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Datum kreiranja arhivskog dokumenta: 26.03.1871. Dokument od osam listova, ručno pisano mastilom sa crvenim pečatom u vosku.
Autorska prava: 
Istorijski arhiv grada Novog Sada
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Cehovsko pismo
Tip jezika kulturnog dobra: 
Romanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1773
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Statut (cehovsko pismo) poslastičarskog, liciderskog i stolarskog ceha iz 1773. godine.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Dokument od osam stranica, ručno pisano, mastilom, dobro očuvan i čitak.
Autorska prava: 
Istorijski arhiv grada Novog Sada
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Molba Magistratu
Tip jezika kulturnog dobra: 
Germanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1848
Datum kreiranja zapisa: 
15.10.2013.
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Austrijski konzulat u Beogradu moli Magistrat da bivšem knezu Srbije Mihailu Obrenoviću (koji se nalazi u Novom Sadu) i njegovom ocu Milošu Obrenoviću ukaže na carsku naredbu kojom im je zabranjeno zadržavanje u blizini granice sa Srbijom.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Dva lista dokumenta, rukom pisana, dobro očuvana.
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Gimnazijsko svedočanstvo Prokopija Bajića
Tip jezika kulturnog dobra: 
Romanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1820
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Svedočanstvo Prokopija Bajića, učenika prvog razreda Gimnazije, koje su potpisali direktor Pavel Jozef Šafarik i profesor Georgije Magarašević.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Datum kreiranja arhivskog dokumenta: 04. septembar 1820. Jedan list, štampan i ispunjen ručno, delimično oštećen po ivicama.
Autorska prava: 
Istorijski arhiv grada Novog Sad
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Izveštaj o izboru profesora Muzičke škole "Isidor Bajić"
Tip jezika kulturnog dobra: 
Slovenski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1928
Datum kreiranja zapisa: 
15.10.2013.
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Izveštaj Muzičkog društva u Novom Sadu o izboru profesora Muzičke škole "Isidor Bajić" sa imenima profesora
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Tri lista dokumenta, kucana na pisaćoj mašini, delimično oštećena, čitka.
Autorska prava: 
Istorijski arhiv grada Novog Sada
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Izveštaj o cenzuri "Srpskog letopisa"
Tip jezika kulturnog dobra: 
Romanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1824
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Na zahtev karlovačkog mitropolita gradski senatori izveštavaju o zabranjenim primercima "Sprskog letopisa", koji je sastavio Georgije Magarašević, a štampao Konstantin Kaulici.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Četiri lista dokumenta, ručno pisana mastilom i dobro očuvana.
Autorska prava: 
Istorijski arhiv grada Novog Sada
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Obaveštenje o pozorišnoj cenzuri
Tip jezika kulturnog dobra: 
Romanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1815
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Palatin obaveštava Magistrat da je dvor zabranio izvođenje drame "Crni Đorđe" na srpskom jeziku u varoškom pozorištu. Predstava je zabranjena raspisom iz 1808. godine, te strogo upozorava Magistrat da je zabrani, jer je i štampanje knjige zabranjeno.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Budim
Država nastanka kulturnog dobra: 
Mađarska
Napomena: 
Dva ručno pisana lista hartije, dobro očuvana i čitka.
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Naziv: 
Gimnazijsko svedočanstvo
Tip jezika kulturnog dobra: 
Germanski
Oblast: 
Administrativni dokument
Godina nastanka dokumenta: 
1854
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Tekst
Opis: 
Svedočanstvo Đorđa Stefanovića iz Mokrina, učenika drugog razreda Gimnazije u Novom Sadu.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Država nastanka kulturnog dobra: 
Srbija
Napomena: 
Datum kreiranja arhivskog dokumenta: 14.03.1854. Jedan list, štampan, ručno ispunjen i dobro očuvan.
Autorska prava: 
Istrorijski arhiv grada Novog Sada
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika

Pages

Subscribe to RSS - Administrativni dokument