Klasičan

Ime: 
Simfonija br.83 u g-mol
Latinica
Opis: 

Franc Jozef Hajdn (31. mart 1732 — Beč, 31. maj 1809) je bio austrijski kompozitor i dirigent.

Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član hora dečaka Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Hajdn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazi, razvijao samostalno, „odsečen od sveta“, kako sam kaže, „i prisiljen da postane originalan“. Proveo je tri decenije, od 1761. do 1790, na kneževskim dovorovima u Ajzenštatu i Esterhaziu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.

„Dobri tata Hajdn“, čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mocartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izbledeli, da bi ga 20. veka ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne muzičke dobrote.

Hajdn je dao neizmerno bogat i raznovrstan opus, što svedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova dela. Njegove 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate — sve to čini jedan od najbogatijih opusa u istoriji komponovanja uopšte.

Kako je Hajdn stario, u svoja dela uključivao je sve više seljačkih narodnih melodija koje je slušao u mladosti. Savršeni primer je poslednji stav njegove poslednje simfonije, br. 104 — Londonske simfonije.

Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Simfonija br. 83 u g-molu, je druga od šest simfonija, poznatije kao "pariške simfonije" komponovane od strane Jozefa Hajdna 1785. godine, a objavljena u Beču decembra 1787.

Autorska prava: 
Digital Mastering OPUS, 1982.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1785
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Jozef Hajdn
Godina izdavanja: 
1982
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Simfonija Br.3 Eroica
Latinica
Opis: 

Komponovana izmedju 1803. и 1804. Premijerno je izvedena u Beču 7. aprila 1805. godine, u organizaciji tada istaknutog Bečkog violiniste i koncertmajstora Franca Klementa.

Priča o njenom nastanku veoma je poznata. Prvobitno je bila zamišljena kao oda Napoleonu, za koga se do samokrunisanja za cara verovalo da pronosi Evropom ideje francuske revolucije. Napoleon je nakon tog fatalnog 31. marta 1804. godine kao car pošao putem zavojevanja i tiranije, što je slobodoljubivog i do srži demokratiji naklonjenog Betovena nateralo da delo preradi u veliku simfoniju, dajući joj moto U spomen na jednog velikog heroja.

Datum kreiranja arhivskog dokumenta: 
Tuesday, October 15, 2013
Autorska prava: 
HUNGAROTON- digital recording 1984.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1804
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Ludvig van Betoven
Godina izdavanja: 
1984
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Koncerti za flautu
Latinica
Opis: 

U koncertima ističu se inovativacije koje po strukturi odskaču od italijanskih i bečkih uzora. Njegova dela se svrstavaju u takozvani osećajni stil u muzici. Karl Filip Emanuel Bah ( Vajmar, 8. mart 1714 — Hamburg, 14. decembar 1788) važi za jednog od najznačajnijih kompozitora na prelazu iz baroka u doba Bečkih klasičara. Za života bio je poznatiji od oca. Cenili su ga kompozitori narednih epoha, recimo Jozef Hajdn i Volfgang Amadeus Mocart.
Johan Kristijan Bah (Lajpcig, 5. septembar 1735 — London, 1. januara 1782) je bio nemački kompozitor.
Najmlađi je sin Johana Sebastijana Baha.
Nazivaju ga „londonskim Bahom“ jer je do kraja svog života živeo u Londonu.

 

Autorska prava: 
Digital recording OPUS 1988.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Karl Filip Emanuel Bah i Johan Kristijan Bah
Godina izdavanja: 
1985
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Violinski koncert i Preludijum iz 3.partite, sonata br.3 - allegro assai
Latinica
Opis: 

Godine 1806, nastalo je jedno delo koje je koncertantnu muziku praktično uvelo iz klasicizma u epohu velike romantike. To je Koncert za violinu i orkestar, D-dur, opus 61. Ludviga Van Betovena.
Doprinos ovog dela za muzičku istoriju i literaturu, nemerljiv je. Najpre, Koncert je ogromnih dimenzija: tri njegova klasična stava, proširena su tematski i sadržajno i daju delu ukupno trajanje 45 minuta. I sva tri stava krasi dotle neostvarena melodijska lepota, oblikovana u klasičnu formalnu strukturu, što je moralo poslužiti kao uzor violinskim koncertima koje su kroz ceo XIX vek pisali Mendelson, Brams, Čajkovski, Sibelijus... sve do Albana Berga i srpskog kompozitora Božidara Trudića, koji je po toj šemi u svom Violinskom Koncertu utkao srpske narodne i obredne teme.
3. Partita u E-duru,BWV 1006 Johana Sebastijana Baha za solo violinu je poslednja u opusu "šest sonata i partita". Sadrži sledeće stavove:
Preludijum
Lore
Gavota i Rondo
Menuet (I i II)
Bure
Žiga
Najizvođeniji je preludijum zbog posebne angažovanosti desne ruke u kojој je gudalo.

Autorska prava: 
S.L. TEIC
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1806
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
L. Van Betoven i J.S.Bah - interpretacija Najdzel Kenedi
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Simfonija br.82 u C-duru
Latinica
Opis: 

Franc Jozef Hajdn (31. mart 1732 — Beč, 31. maj 1809) je bio austrijski kompozitor i dirigent.
Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član hora dečaka Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Hajdn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazi, razvijao samostalno, „odsečen od sveta“, kako sam kaže, „i prisiljen da postane originalan“. Proveo je tri decenije, od 1761. do 1790, na kneževskim dovorovima u Ajzenštatu i Esterhaziu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.
„Dobri tata Hajdn“, čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mocartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izbledeli, da bi ga 20. veka ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne muzičke dobrote.
Hajdn je dao neizmerno bogat i raznovrstan opus, što svedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova dela. Njegove 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate — sve to čini jedan od najbogatijih opusa u istoriji komponovanja uopšte.
Kako je Hajdn stario, u svoja dela uključivao je sve više seljačkih narodnih melodija koje je slušao u mladosti. Savršeni primer je poslednji stav njegove poslednje simfonije, br. 104 — Londonske simfonije.
Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.
Simfonija br. 82 u C- duru je prva od simfonija poznatijih kao "Pariške simfonije" kompozitora Jozefa Hajdna, popularno je nazivaju i "Medveđom simfonijom".
Iako je po redu prva, ova simfonija je ustvari poslednja komponovana od "Pariških simfonija". Završena je 1786. a, premijerno je izvedena 1787. u Parizu.

Autorska prava: 
Digital Mastering OPUS, 1982.
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1786
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Naziv originalni: 
Joseph Haydn Simfonie in C-dur Nr. 82
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Jozef Hajdn
Godina izdavanja: 
1982
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Koncert za klavir i orkestar D-dur
Latinica
Opis: 

Franc Jozef Hajdn (31. mart 1732 — 31. maj 1809) je bio austrijski kompozitor i dirigent.
Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član hora dečaka Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Hajdn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazi, razvijao samostalno, „odsečen od sveta“, kako sam kaže, „i prisiljen da postane originalan“. Proveo je tri decenije, od 1761. do 1790, na kneževskim dovorovima u Ajzenštatu i Esterhaziu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.
Hajdn je dao neizmerno bogat i raznovrstan opus, što svedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova dela. Njegove 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo kamernih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate — sve to čini jedan od najbogatijih opusa u istoriji komponovanja uopšte.
Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Hajdnov koncert za klavir i orkestar br. 11 in D-duru,napisana je između 1780 - 1783. Originalno je komponovana za čembalo. Primećuje se sličnost Mocartovim klavirskim koncertima, u odnosu nа ostalе Hajdnove klavirske koncerte.

Autorska prava: 
RTB STEREO/SOKOJ, 1991.
Datum kreiranja zapisa: 
Friday, October 11, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Audio: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1783
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Jozef Hajdn
Godina izdavanja: 
1991
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Mala noćna muzika C-dur KV 525 i Simfonija br.29 A-dur KV 201
Latinica
Opis: 

Volfgang Amadeus Mocart (27.01.1756. — 05.12.1791) je bio jedan od najznačajnijih i najuticajnijih svetskih kompozitora klasične muzike. Njegova muzička veština već je bila vidljiva kada je imao samo nekoliko godina. Otac ga je i naučio da svira violinu i klavir, a kako je brzo učio, svoje prve kompozicije je napisao kada je imao svega pet godina.Tokom godina u kojima se formirao kao muzičar, Mocart je nekoliko puta putovao po Evropi, počevši sa koncertom 1762. godine na dvoru princa Bavarske u Minhenu i na austrijskom carskom dvoru u Beču. Duga koncertna turneja odvela ga je, zajedno sa ocem, na dvorove u Minhenu, Manhajmu, Parizu, Londonu, Hagu, ponovo u Parizu, i na kraju, natrag domu kroz Cirih i Minhen.

Volfgang Amadeus Mocart je bio veoma plodan kompozitor. Njegov opus obuhvata preko 600 dela najrazličitijih žanrova:simfonije, klavirski koncerti,violinski konceti, klavirske i violinske sonate, gudački kvarteti i kvinteti,serenade, opere, mise i nedovršen Rekvijem.

Autorska prava: 
Digital Recording, Golden Master Series, 1987.
Datum kreiranja zapisa: 
Friday, October 11, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Mocart Volfgang Amadeus
Godina izdavanja: 
1987
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Rekvijem
Latinica
Opis: 

Volfgang Amadeus Mocart (27.01.1756. — 05.12.1791) je bio jedan od najznačajnijih i najuticajnijih svetskih kompozitora klasične muzike.Njegova muzička veština već je bila vidljiva kada je imao samo nekoliko godina. Otac ga je i naučio da svira violinu i klavir, a kako je brzo učio, svoje prve kompozicije je napisao kada je imao svega pet godina.Tokom godina u kojima se formirao kao muzičar, Mocart je nekoliko puta putovao po Evropi, počevši sa koncertom 1762. godine na dvoru princa Bavarske u Minhenu i na austrijskom carskom dvoru u Beču. Duga koncertna turneja odvela ga je, zajedno sa ocem, na dvorove u Minhenu, Manhajmu, Parizu, Londonu, Hagu, ponovo u Parizu, i na kraju, natrag domu kroz Cirih i Minhen.Volfgang Amadeus Mocart je bio veoma plodan kompozitor. Njegov opus obuhvata preko 600 dela najrazličitijih žanrova:simfonije, klavirski koncerti,violinski konceti, klavirske i violinske sonate, gudački kvarteti i kvinteti,serenade, opere, mise i nedovršen Rekvijem.

Rekvijem ili rekvijemska misa је liturgijska služba u Katoličkoj crkvi, u čast preminulog i njegove duše. Smatra se za počasnu sahranu pojedinca ili grupe. Pored katoličke crkve, rekvijem као služba је zastupljen u anglikanizmu i luteranstvu. Rekvijem је sličan službi оpela u Pravoslavnoj crkvi i grkokatoličkim crkvama.Reč rekvijem је latinskog porekla i spominje se u liturgijskim zapisima.

Rekvijem је bio i veoma popularan vid мuzičkog komada. Оbično је započinjao dramatično i jednoglasno, а većina tekstova je preuzeta iz liturgijskih zapisa. Najpoznatiji kompozitori ove vrste коmada bili su  Volfgang Amadeus Mocart i Đuzepe Verdi.

Autorska prava: 
RTB Records Jugoslavija, Digital Recording SOKOJ, 1987.
Datum kreiranja zapisa: 
Thursday, October 10, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Audio: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Mocart Volfgang Amadeus
Godina izdavanja: 
1987
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Subscribe to RSS - Klasičan