Proza

Naziv: 
Sulamka
Opis: 
Žalosna igra u pet činova
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Novi Sad
Autorska prava: 
Srpsko narodno pozorište
Identifikator: 
Biblioteka SNP Inv. br. 12376
Издавачка колекција: 
Sveska osamnaesta
Štampar: 
Srpska štamparija dra Svetozara Miletića
Mesto štampanja: 
Novi Sad
Izdavač: 
Uprava Srpskog narodnog pozorišta
Mesto izdavanja: 
Novi Sad
Tip jezika kulturnog dobra: 
Slovenski
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Knjiga
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1885
Oblast: 
Proza
Latinica
Fotografije: 
AddThis: 
Biografija: 

Milan Jovanović rođen je 24. aprila 1834. u Jarkovcu u pančevačkoj pukovniji. Osnovnu školu završio je u Jarkovcu, a gimnaziju je pohađao u Vršcu, Pešti i Temišvaru. Još dok je boravio u Vršcu zavolio je pozorište. U Beču je završio medicinu. U Beču je za vreme studija 1863. osnovao i bio predsednik srpskog đačkog književnog društva Zora. U tom društvu je razvijao književni rad, a najznačajniji rad iz toga perioda je njegova istorijska drama u četiri čina Kraljeva Seja, a radilo se o srpskoj pobedi na Velbuždu. Međutim Zora se nije ograničila na književnost, nego joj je zadatak bio da budi srpsku nacionalnu svest. U Beograd se vratio 1865. i odmah je dobio mesto profesora higijene i sudske medicine na Velikoj školi. Bio je prvi profesor higijene u Srbiji. Jedno vreme u Beogradu je uređivao politički list Jedinstvo, ali 1871. je zbog određenih političkih dešavanja napustio Beograd i otišao u Novi Sad. U Novom Sadu je bio direktor realke i potpredsednik Matice srpske. Otišao je 1875. u Herceg Novi gde je bio opštinski lekar, a pošto je u to vreme trajao Bosanskohercegovački ustanak on se mnogo brinuo o ranjenicima. Na poziv crnogorskoga kneza Nikole otišao je sredinom 1876. na Cetinje, gde je sve do kraja Prvoga srpsko-turskoga rata bio lekar kneževe porodice. Po okončanju rata kratko je radio za austrijski Lojd kao brodski lekar. Kada je izbio Drugi srpsko-turski rat vratio se na knežev poziv na Cetinje. Pratio je 1877/1878 kneginju Milenu i prestolonaslednika u Napulj, a po povratku nekoliko godina je plovio sve do Kine kao brodski lekar za austrijski Lojd. Sa tih putovanja slao je zanimljive putopise i lekarske pouke. U Srbiju se vratio 1882. i radio je kao lekar na železnici, koja se tada počela graditi. Radio je dve godine kod Ripanjskoga tunela, a onda se 1884. preselio u Beograd i radio je kao opštinski fizik. Postavljen je 1888. za profesora higijene na Vojnoj akademiji i na tom mestu je ostao do smrti 1896. U književnosti se javljao dramama, pripovetkama i putopisima. Posebno je bio poznat po putopisima, opisima,putničkim pričama i pripovetkama. Tu su bile zbirke: S mora i sa suva, Tamo amo po Istoku, Gore dole po Napulju. Napisao je i nekoliko drama: Kraljeva Seja, Demon, San i java, Nesuđeni, a preveo je i Šekspirovu Meru za meru. Napisao je i veliki broj književnih kritika, a posebnu vrstu njegovoga rad čine eseji iz kulturne prošlosti, pogledi na društvene pojave i prilike i feljtoni. Pored književnih dela napisao je velik broj knjiga i članaka iz higijene i biologije.

Redovni je član Srpskog učenog društva (Odseka jestastveničkog i matematičarskog i Odseka umetničkog) od 1869. Dopisni je član Srpske kraljevske akademije (Akademije umetnosti) od 1890. Pravi je član „bez opredeljenja“ od 1892. Pravi je član (Akademije umetnosti) od 1892. Pristupna beseda: Pogled na indijsku dramu. Proglašen 1894. (Srpska kraljevska akademija God. 8 (1894) 74–75).

Kategorija: 
Lične informacije: 
Milan Jovanović Morski (Jarkovac, 24. april 1834 – Beograd, 6. jul 1896) je bio srpski lekar i književnik. Bio je profesor Velike škole i profesor Vojne akademije u Beogradu i prvi je profesor higijene u Srbiji.
Datum rođenja: 
Thursday, April 24, 1834
Mesto rođenja i lokacija: 
Јарковац
Serbia
45° 14' 3.1848" N, 20° 45' 3.168" E
Datum smrti: 
Monday, July 6, 1896
Mesto smrti i lokacija: 
Београд
Serbia
44° 47' 1.2984" N, 20° 27' 7.488" E
Pol: 
Мушки
Institucija: 
Godina rođenja: 
1834
Država rođenja: 
Kneževina Srbija
Latinica
Fotografije: 
AddThis: 
Kategorija: 
Lične informacije: 
Milorad Popović Šapčanin srpski pisac, rođen 1847. godine u Novom Sadu, gde je i umro 1895. godine.
Mesto rođenja i lokacija: 
Нови Сад
Serbia
45° 14' 58.794" N, 19° 50' 12.642" E
Mesto smrti i lokacija: 
Нови Сад
Serbia
45° 14' 58.794" N, 19° 50' 12.642" E
Pol: 
Мушки
Godina rođenja: 
1847
Država rođenja: 
Kneževina Srbija
Naziv: 
Milorad Popović Šapčanin
Naziv: 
Srpsko rodoljublje i otačastvoljublje
Opis: 
Po testamentu velikog prosvetnog dobrotvora Dimitrija Stamenkovića, sve se knjige njegove zadužbine razdaju narodu srpskom besplatno.
Mesto nastanka kuluturnog dobra: 
Beograd
Izdanje: 
Четврта књига
Štampar: 
Državna štamparija Kraljevine Srbije
Mesto štampanja: 
Beograd
Izdavač: 
Srpska kraljevska akademija - zadužbina Dimitrija Stamenkovića
Mesto izdavanja: 
Beograd
Tip jezika kulturnog dobra: 
Slovenski
Materijal: 
Papir
Tip originalnog kulturnog dobra: 
Knjiga
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Slika
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1910
Oblast: 
Proza
Latinica
Fotografije: 
AddThis: 
Biografija: 

Školovao se u gimnaziji u Vinkovcu i Novom Sadu, a pravo je studirao u Gracu gde je diplomirao 1876. godine. Naredne, 1877. godine, vratio se u Novi Sad i sve do 1901. godine predavao je u novosadskoj gimnaziji jezike (latinski, grčki, mađarski, nemački i srpski) i književnost. Nastavni rad u srpskom školstvu obogatio je pisanjem velikog broja gramatika, rečnika i pregleda književnosti koji su bili prihvaćeni u srpskoj prosveti kao standardni udžbenici.

Istoriografiju i srpsku kulturu posebno je zadužio pokretanjem časopisa Stražilovo (1885—1888, 1892—1894), Novo pozorište (1909—1910) i kao saurednik Javora (1889—1981) i urednik u Braniku (1906—1912). Sarađivao je i u brojnim drugim časopisima kao što su Letopis Matice srpske, Glas MS, Brankovo kolo, Srpski književni glasnik, Književni jug i drugo. Napisao je veliki broj priloga kao književni, pozorišni i muzički kritičar. S mađarskog i nemačkog jezika prevodio je pozorišne komade, romane, pripovetke i putopise,

Značajan doprinos istoriji istoriografije Grčić je dao objavljivanjem petotomne zbirke Portreti s pisama u kojima je objavio prepisku saradnika svojih časopisa i almanaha. Prve četiri knjige objavljene su između 1921. i 1926. u zagrebu a poslednja 1939. u Novom Sadu. Među pedesetoricom kulturnih i književnih radnika nalaze se i istaknute ličnosti srpske istoriografije kao što su Stojan Novaković, Ilarion Ruvarac, Stanoje Stanojević, Čedomilj Mijatović, Tihomir Ostojić, Aleksandar Sandić i drugi. Pisma su izdata hronološkim redom sa uvodnom napomenom o adresantu. Obilje materijala pruža posebno portret Ilariona Ruvarca objavljen u petoj knjizi gde se osvetljuje pozadina štampanja rasprave O knezu Lazaru u Stražilovu prožeta polemikom sa Pantelijom Srećkovićem.

Kategorija: 
Lične informacije: 
Jovan Grčić (19. oktobar 1855, Vukovar – 5. februar 1941, Novi Sad) je bio srpski istoričar, pravnik, prevodilac i radnik u više oblasti kulturnog života.
Datum rođenja: 
Friday, October 19, 1855
Mesto rođenja i lokacija: 
Vukovar
Serbia
45° 20' 45.0384" N, 19° 0' 14.1984" E
Datum smrti: 
Wednesday, February 5, 1941
Mesto smrti i lokacija: 
Novi Sad
Serbia
45° 14' 58.794" N, 19° 50' 12.642" E
Pol: 
Мушки
Делокруг рада: 
Institucija: 
Godina rođenja: 
1855
Država rođenja: 
Hrvatska

Pages

Subscribe to RSS - Proza